Zatvori

Predstavnici

Vladine restrikcijske mjere u pitanje dovode opstanak visokog obrazovanja. Zaustavljaju se projekti, asistenti sami moraju plaćati poslijediplomski, a doktoranti se nemaju gdje zaposliti iako ih je premalo

 

Svega ih je 3100, dok ih je u Sloveniji osam, a u Austriji dvadeset tisuća.

Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, na konferenciji za novinare podsjetio je da su svi u Hrvatskoj zaboravili na upozorenje iz EU-a da se u kriznim vremenima ne štedi na obrazovanju, jer će za zemlje koje to učine biti pogubno vrijeme nakon izlaska iz krize. Primijetio je i da su iščeznule parole o zemlji znanja.

U odnosu na 2009. Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa ove godine na raspolaganju je čak 1,4 milijardi kuna ili 10, 6 posto manje novca, požalio se Ribić.

U praksi restrikcije u osnovnim školama, među ostalim, znače za 40 posto manje stručnog usavršavanja za nastavnike i upola manje novca za informatizaciju. U 2009. je izdvojeno 8 milijuna kuna, a ove godine svega 4 milijuna kuna.

Ribić upozorava da restrikcijske mjere u pitanje dovode opstanak ustanova u viskom obrazovanju. Zaustavljeni su brojni projekti, ne financiraju se časopisi i knjige, ne plaćaju se honorarci i prekovremeni rad, a sredstva za znanstvenu opremu su prepolovljena. Asistenti na fakultetima prisiljeni su sami sebi plaćati poslijediplomski studij, a oni s doktoratom, s obzirom da se u sustavu znanosti ne otvaraju radna mjesta, kao je rekao sindikalist, mogu "prodavati kobasice", otići na privatna učilišta ili u inozemstvo.

"Kriza za obrazovanje i znanost traje već desetljećima. Uvijek je nedostajalo materijalnih sredstava. Radi se o mentalnoj krizi političkih klasa, njihovoj neobrazovanosti i njihovom zapostavljanju ključnih pitanja čiji je vijek duži od njihovih mandata", oštar je Ribić.

Kaže da je novac koji je uzet obrazovanju otišao u neuspjele programe za pomoć gospodarstvu i to " za program B na koji se nitko ne javlja i program C kojima se pomaže nesposobne".

"Ako ovako nastavimo s obrazovanjem, Hrvatske neće biti. Nestat ćemo u raljama uspješnih zemalja", kaže Ribić, ističući da nismo toliko bogati da bi školovali stručnjake i prepuštali ih znanstvenim ustanovama u inozemstvu.

 

Sindikalne bitke i obavještajno podzemlje


Poput kroničnog problema s nedostatkom novca u školstvu, nerješiv je, čini se, i rat sindikata. Ribić se obrušio na kolegu iz Preporoda Željka Stipića koji je u ponedjeljak izjavio da će se besplatno studirati nauštrb osnovnog i srednjeg školstva.

"Besplatno školovanje nije dobilo visoko školstvo, već građani i djeca članova sindikata Preporod koja ne bi mogla živjeti u Zagrebu i plaćati studij i podstanarstvo. Napasti besplatno obrazovanje je glupo, štetno i zločinački", kazao je Ribić.

Kaže da ne zna je li osobno Stipić povezan s "obavještanim podzemljem ili netko od tamo utječe na njega", ali da ono što on radi nije normalno.

"Duh koji tamo Vlada je zloduh", rekao je Ribić i pozvao predsjednika Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimira Severa da Preporod isključi iz tog sindikalnog udruženja.